Europa: riječ narodu!

Note: The introduction for this text is available only in French or English.

Svojim pro-europskim, puckim, naprednim i ekoloskim znacajem, francusko je «ne» na referendumu otvorilo put novom europskom razdoblju. Ta je Europa obiljezena sve intenzivnijim neprihvaanjem anti-socijalnog neoliberalizma, koncentracije vlasti, militarizacije i unistavanja okolisa. Vrijeme je za demokratsko preureenje Europske unije. Jasno izraziti zahtjeve graana koji se moraju uvaziti ­ cilj je to ove peticije koju u svakoj zemlji Unije predlazu politicke i drustvene snage suprotstavljene neoliberalizmu u Europi.

Graanke i graani, stanovnice i stanovnici Europske unije, zelja nam je izgraditi zajednicku budunost uzajamnog napretka. Zelimo prevladati krizu ove neoliberalne Europe i ustanoviti jednu socijalnu, radnu, demokratsku, feministicku, ekolosku, miroljubivu Europu solidarnosti meu narodima europskog Zapada i Istoka, kao i sa svim narodima svijeta. U tom smislu trazimo temeljnu izmjenu institucija, preorijentaciju europske politike, te neposredne mjere, sto posebice ukljucuje:

 demokratsku izradu, bilo javnom raspravom ili opim izborima, osnovnih nacela jedne takve Europe; temelji njenih ustanova i njene ekonomske, drustvene i ekoloske politike ne smiju vise funkcionirati po principu konkurencije i netransparentnosti, ve pocivati na suradnji, solidarnosti, pravima, te vlasti graana;

 novi institucionalni okvir Unije baziran na principima slobode, jednakosti, pluralizma i svjetovnosti, ukljucujui prosirenje graanskog nadzora i posredovanja; podreivanje svih vladajuih tijela izabranim skupstinama, uvoenje prava na europsko drzavljanstvo, te dozvola boravka ilegalnim imigranatima;

 jednakost prava muskaraca i zena, na svim podrucjima, koja bi bila zajamcena represivnim propisima; pravo na pobacaj, na slobodan razvod braka i na spolnu orijentaciju po vlastitom odabiru;

 hitne mjere protiv siromastva i drustvene izolacije; dohodak koji bi svima omoguavao zivot u okviru jedne nove politike u cijem bi cilju bilo iskorijenjivanje nezaposlenosti i nesigurnosti; taj bi se cilj postigao mjerama koje bi garantirale zaposlenje i obuku, te promjenom politike poreza i kredita u korist razvoju koji bi postovao okolis i omoguavao otvaranje radnih mjesta; preispitivanje uloge i zadatka Sredisnje europske banke, Pakta stabilnosti i «Lisabonskog sporazuma», kako bi im prvenstvenim postali razvoj zaposlenosti i drustvenog napretka;

 usklaivanje, prema visim standardima, sistema socijalnih prava i normi plaa; mjere u smislu poreznog usklaivanja; usvajanje propisa o smanjenju radnog vremena i poboljsanju radnih uvjeta;

 povlacenje «Direktive Bolkestein» kao i bilo koje druge liberalne direktive, te stvaranje europskih javnih sluzbi koje bi suraivale s pojedinim drzavnim i regionalnim javnim sluzbama, i to neovisno o zakonu konkurencije;

 poveanje europskog proracuna, posebice u svrhu nestajanja nejednakosti izmeu dvaju dijela kontinenta;

 stavljanje u pitanje politike slobodne razmjene Svjetske trgovinske organizacije i obustava Opeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS);

 usvajanje Europske povelje o okolisu koja bi ukljucivala novi model razvoja, deprivatizaciju javnog sektora vode, preradu direktive REACH o kemijskim proizvodima te zajednicku poljoprivrednu politiku temeljenu na prehrambenoj sigurnosti i neovisnosti;

 specificne politike ekonomkog i drustvenog razvoja za «periferne zone» (prekomorske);

 odbijanje bilo kakve ideje rata ili militarizacije Europske unije te primjena principa suradnje i solidarnosti kad je rijec o meunarodnim pregovorima sa zemljama Juga.